• 01.jpg
  • 02.jpg

Poslovnik Općinskog vijeća

 

            Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“ br. 33/01,60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05,109/07,128/08 i 36/09)  i članka 32. Statuta Općine Garčin, Općinsko vijeće općine Garčin na 2. sjednici održanoj 14.srpnja 2009. godine godine, donosi

P O S L O V N I K

VIJEĆA OPĆINE GARČIN

I.   OPĆE ODREDBE

Članak 1.

            Rad i djelovanje Općinskog vijeća Garčin i radnih tijela Vijeća uređuje se Poslovnikom Vijeća Općine (u daljnjem tekstu: Poslovnik).

Članak 2.

            Ovim Poslovnikom uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada Vijeća, prava i dužnosti predsjednika, potpredsjednika i vijećnika Vijeća, sastav, djelokrug i način rada stalnih i povremenih odbora i drugih tijela Vijeća, programiranje rada Vijeća i pribavljanje mišljenja od strane građana.

II.  OSTVARIVANJE PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA VIJEĆA

  Prava člana Vijeća

Članak 3.

            Članovi Vijeća izabrani na višestranačkim i demokratskim izborima na četiri godine stječu prava i dužnosti danom potvrde mandata i davanja svečane prisege.

            Mandat članova Vijeća izabranih na prethodnim izborima prestaje danom potvrde mandata novoizabranih članova.

Članak 4.

            Članovi Vijeća obavljaju svoju funkciju počasno i imaju pravo na naknadu troškova i izgubljenu zaradu prema odluci Vijeća.

            Član Vijeća ima prava utvrđena zakonom, Statutom općine i ovim Poslovnikom.

Članak 5.

            Član Vijeća je dužan izvršavati zadatke koje mu povjeri Vijeće, odnosno tijelo Vijeća čiji je član.

            Član Vijeća ne može bez opravdanog razloga odbiti obavljanje svoje dužnosti i zadatke koje mu u okviru samoupravnog djelokruga Općine povjeri Vijeće, odnosno radno tijelo čiji je član.

Članak 6.

            U zauzimanju stavova o pitanjima o kojima odlučuje Vijeće, član Vijeća je samostalan u odlučivanju i glasovanju.

            Član Vijeća može, kada ima izričite instrukcije i stavove svoje političke stranke o pojedinom pitanju, ovisno o tijeku diskusije u Vijeću o tom pitanju, zatražiti da se rasprava odgodi kako bi se u klubu stranke članova Vijeća moglo ponovo razmotriti pitanje koje je na dnevnom redu i zauzeti stavovi. Vijeće će na zahtjev tog člana odgoditi odlučivanje za 30 minuta.

            Ako se ne postigne suglasnost klubova stranaka članova Vijeća, o pitanju koje je na dnevnom redu odlučuje Vijeće glasovanjem natpolovičnom većinom nazočnih članova Vijeća na sjednici.

Prisustvovanje sjednicama Vijeća

Članak 7.

            Član Vijeća ima pravo i dužnost prisustvovati sjednici Vijeća, sjednicama radnih tijela u koja je imenovan i sudjelovati u njihovom radu i odlučivati.

            Član Vijeća ima pravo prisustvovati sjednicama radnih tijela Vijeća iako nije član tih tijela, te pravo sudjelovati u njihovom radu, ali bez prava odlučivanja.

Članak 8.

            Član Vijeća koji je spriječen prisustvovati sjednici Vijeća dužan je o tome pravodobno izvijestiti predsjednika Vijeća.

            Član Vijeća dužan je postupiti na jednak način i u slučaju kada iz opravdanih razloga u tijeku rada Vijeća ili njezinih radnih tijela  kojih je član treba napustiti sjednicu.

Članak 9.

            Ukoliko član Vijeća nije u mogućnosti obavijestiti predsjednika Vijeća da ne može prisustvovati sjednici, obavijest može dostaviti tijelu općinske uprave nadležnom za poslove Općinskog vijeća uz navođenje razloga zbog kojih ne može prisustvovati sjednici.

Članak 10.

            O nazočnosti članova Vijeća sjednici vodi se evidencija o kojoj se brine tajništvo Vijeća.

            Ako član Vijeća neopravdano izostaje sa sjednice ili njenog radnog tijela čiji je član, predsjednik Vijeća opominje ga pismeno i o tome obavještava klub političke stranke čiji je član.

Podnošenje prijedloga

Članak 11.

            Član Vijeća ima pravo podnositi prijedloge akata iz samoupravnog djelokruga Općine i podnositi inicijativu da se na županijskoj skupštini i putem zastupnika Hrvatskog Sabora Republike Hrvatske raspravi određeno pitanje. Data inicijativa je podržana ako se o njoj izjasni natpolovična većina članova Vijeća.

            Član Vijeća može predložiti provođenje ankete po određenim pitanjima iz samoupravnog djelokruga općine, te predlagati Vijeću da uputi zahtjeve Hrvatskom Saboru RH za donošenje zakona ili drugih propisa iz njegove nadležnosti.

Članak 12.

            Član Vijeća ima pravo predložiti raspravu:

            - o stanju u pojedinim područjima života iz samoupravnog djelokruga Općine,

            - o pitanju zakonom utvrđenog nadzora i predlagati mjere za ostvarivanje tog nadzora,

- o pitanjima koja se odnose na odlučivanje iz samoupravnog djelokruga Općine, kao i na rad načelnika i zamjenika načelnika, na izvršavanju odluka i drugih akata Vijeća, na rad općinske uprave i organizacija koje obavljaju poslove od interesa za Općinu.

  Postavljanje pitanja

Članak 13.

            Član Vijeća ima pravo tražiti objašnjenja i obavijesti od načelnika općine, zamjenika načelnika općine i drugih tijela općine o pitanjima koje se odnose na njihov rad.

Članak 14.

            Član Vijeća ima pravo postaviti pitanje i tražiti odgovor od općinskih službi i organizacija koje obavljaju poslove od interesa za Općinu iz samoupravnog djelokruga, kao i o pitanjima koja su mu potrebita u cilju pravilnog obavljanja svoje dužnosti.

Članak 15.

            Član Vijeća postavlja pitanja u pravilu pismenim putem predsjedniku Vijeća ili usmeno na sjednici Vijeća.

            Predsjednik Vijeća ovisno o sadržaju pitanja, dostavit će pitanje načelniku ili zamjeniku načelnika, odnosno pročelniku, općinskoj upravi ili organizaciji koja obavlja poslove od interesa za općinu radi dostavljanja odgovora.

Članak 16.

            Na postavljena pitanja koja su postavljena pismenim putem prije dana utvrđenog za održavanje sjednice, odgovori se daju u pravilu prije utvrđivanja dnevnog reda sjednice Vijeća.

Članak 17.

            Na pitanja postavljena na početku ili tijeku sjednice Vijeća odgovori se mogu dati na istoj sjednici.

            Ako se odgovor ne bi mogao dati na istoj sjednici, odgovor će se obavezno dati u pismenoj formi najkasnije osam dana prije dana određenog za održavanje naredne sjednice Vijeća ili na samoj sjednici Vijeća.

            Kada se odgovor daje u pismenoj formi, potrebito je prethodno utvrditi koji će organ odnosno tijelo ili organizacija dati odgovor.

Članak 18.

            Pitanja koja postavljaju članovi Vijeća na samoj sjednici moraju biti kratka i jasno formulirana.

Članak 19.

            Nakon primljenog odgovora član Vijeća može na sjednici Vijeća postaviti dopunsko pitanje, te predložiti da se o predmetu na koje se pitanje odnosi provede rasprava na jednoj od narednih sjednica.

            O prijedlogu odlučuje Vijeće bez rasprave.

 Obavješćivanje

Članak 20.

           

Član Vijeća ima pravo da bude redovito obavješćivan o svakom pitanju o kojem se raspravlja i odlučuje u Vijeću, te o drugim pitanjima koja su mu potrebita radi obavljanja dužnosti člana Vijeća, a osobito:

            - o radu Vijeća i njegovih radnih tijela, načelnik ili zamjenika načelnika i općinske uprave, te organizacija koje obavljaju poslove od interesa za općinu,

            - o stanju, problemima i osnovnim zadacima iz oblasti društvenog života koji spadaju u samoupravni djelokrug općine,

            - o korištenju i uporabi imovine i radu organizacija kojima je data na raspolaganje i upravljanje ta imovina, i

            - o svakom pitanju koje treba biti predmet rasprave na sjednici Vijeća.

Članak 21.

            Član Vijeća ima pravo tražiti izvješća od načelnika općine ili zamjenika načelnika općine, te pročelnika općinske uprave i organizacija koje obavljaju poslove od interesa za Općinu u okviru samoupravnog djelokruga Općine, a koji su dužni da mu pruže traženo objašnjenje.

            Izvješće se traži u pravilu pismenim putem, a ako se radi o kratkom izvješću može se tražiti i usmeno od odgovarajućeg obnašatelja dužnosti.

            Izvješća se daju članu Vijeća pismeno ili usmeno prema zahtjevu člana Vijeća.

Članak 22.

            Radi što potpunijeg informiranja i obavješćivanja članu Vijeća se, uz materijale o kojima se raspravlja i odlučuje u Vijeću, dostavljaju i razni pregledi, te određeni informativni i dokumentirani materijali.

            Član Vijeća ima pravo od službe koja opslužuje Vijeće tražiti razna dopunska obavještenja o pitanjima koja su na dnevnom redu sjednice, kao i o drugim pitanjima iz samoupravnog djelokruga općine.

            Član Vijeća ima pravo uvida u informativne i dokumentarne materijale koji se prikupljaju u Općini.

Članak 23.

            Podatke koji predstavljaju službenu tajnu ili koji nisu za objavljivanje, a do kojih je član Vijeća došao u obavljanju svoje dužnosti, ne može, a niti smije saopćiti drugima i dužan je spriječiti mogućnost da takvi podaci budu dostupni drugim osobama.

Članak 24.

            Načelnik općine utvrđuje prigodom dostave materijala za sjednicu Vijeća koji se materijali smatraju službenom tajnom.

            Način rukovođenja materijalom koji se smatra službenom tajnom utvrđuje se posebnim pravilnikom kojeg donosi načelnik općine.

   Osiguranje uvjeta za obavljanje dužnosti člana Vijeća

Članak 25.

            Član Vijeća ima pravo tražiti da mu službe koje opslužuju Vijeće pruže stručnu pomoć u izradi prijedloga koji podnosi Vijeću, kao i u izvršavanju drugih povjerenih mu zadataka.

Članak 26.

            Član Vijeća ima pravo koristiti prostorije koje im je Općina dužna staviti na raspolaganje za rad i sastanke.

Članak 27.

            Član Vijeća ne može biti pozvan na odgovornost niti pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje u Vijeću.

   Potvrda i prestanak mandata

Članak 28.

            Potvrdu mandata novoizabranim članovima općinskog vijeća na osnovu izvješća Izborne komisije o izboru obavlja Vijeće na prijedlog Mandatno-imunitetske komisije.

            Članu Vijeća kojem je prestao mandat u smislu članka 8. Zakona o izborima članova predstavničkih tijela jedinice lokalne samouprave i uprave nasljeđuje zamjenik kome Vijeće na prijedlog Mandatno-imunitetske komisije potvrđuje mandat.

Članak 29.

            Mandatno-imunitetska komisija razmatra izvješće Izborne komisije i izborne akte, te ispituje da li su izbori pravilno provedeni i o utvrđenom stanju podnosi izvješće Vijeću.

            Ako Mandatno-imunitetska komisija nije osporila niti jedan mandat članova Vijeća o izvješću te komisije glasuje se u cjelini. U protivnom, prvo se glasuje o cjelini o svim neospornim mandatima, a zatim o svakom osporenom mandatu.

Članak 30.

            Poslije potvrde mandata članovima Vijeća, članovi Vijeća daju svečanu prisegu. Tekst svečane prisege utvrđen je Poslovnikom.

            Potpisana prisega prilaže se materijalima o potvrdi mandata članova Vijeća.

Članak 31.

            Potvrdom mandata i davanjem svečane prisege član Vijeća stječe sva prava i dužnosti člana Vijeća utvrđena zakonom, Statutom općine i ovim Poslovnikom.

Članak 32.

            Članu Vijeća prestaje mandat u slučajevima utvrđenim zakonom i Statutom općine.

            Članu Vijeća koji je podnio ostavku prestaje mandat kada Vijeće prihvati ostavku.

Članak 33.

            Mandat članu Vijeća može prestati i prije isteka četiri godine:

            - ako je podnio ostavku,

            - ako je imenovan za pročelnika općinske uprave ili rukovoditelja organizacije kojeg imenuje Vijeće,

            - ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost,

            - ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora duže od šest mjeseci.

Članak 34.

            Ostavku na mandat član Vijeća podnosi pismeno predsjedniku Vijeća.

            Ostavka na mandat data prije nego što je mandat potvrđen sprječava ispitivanje da li je izbor člana Vijeća pravilno proveden.

Članak 35.

            O razlozima za prestanak mandata člana Vijeća predsjednik Vijeća izvješćuje Vijeće na sjednici.

            Vijeće utvrđuje prestanak mandata i mjesto člana Vijeća popunjuje se zamjenikom. Izabranom zamjeniku potvrđuje se mandat na prvoj sjednici Vijeća.

III VIJEĆE OPĆINE

Članak 36.

            Obavljajući svoja prava i dužnosti iz samoupravnog djelokruga odlučivanja, Vijeće i njegova radna tijela u okviru zakona i Statuta općine organizira svoj rad tako:

            - da se postupak odlučivanja u Vijeću temelji na prijedlogu općinskog načelnika ili zamjenika načelnika, te inicijativama i prijedlozima članova Vijeća i njegovih radnih tijela,

            - da se inicijative građana razmatraju s dužnom pažnjom i da se o njima donose odgovarajući zaključci,

            - da se prati izvršenje akata i mjera koje je usvojilo Vijeće i da se ukazuje načelniku ili zamjeniku načelnika, općinskoj upravi i organizacijama kojima je povjereno obavljanje poslova od interesa za Općinu na propuste do kojih dolazi u izvršenju akata Vijeća,

            - da osigurava javnost svog rada, zakonitost i odgovornost u radu.

   Konstituiranje Vijeća općine

Članak 37.

            Prva, konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća saziva se u roku od 30 dana od dana objave izbornih rezultata.

            Konstituirajuću sjednicu Općinskog vijeća saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave ili osoba koju on ovlasti.

            Ako se konstituirajuća sjednica ne održi u zakazanom roku, ovlašetni sazivač odmah će sazvati novu konstituirajuću sjednicu koja se treba održati u roku od 15 dana.

            Konstituirajućoj sjednici Općinskog vijeća, do izbora predsjednika, predsjeda najstariji član.

Članak 38.

            Prva konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća ima obavezni slijedeći dnevni red:

   Potvrda mandata članova Vijeća:

            - izbor komisije za potvrdu mandata (Mandatno- imunitetska komisija),

            - razmatranje izvješća Komisije za potvrdu mandata,

            - potvrda mandata.

   Izbor Komisije za izbor i imenovanje

   Izbor predsjednika Vijeća i potpredsjednika Vijeća

   Davanje svečane prisege

   Mandatno-imunitetska komisija

Članak 39.

            Mandatsko-imunitetska komisija provjerava uvjerenja o izboru članovaVijeća, izbornu dokumentaciju i eventualne žalbe na izborni postupak, te utvrđuje da li postoje smetnje za potvrdu mandata svakog pojedinog člana Vijeća.

Članak 40.

            U Mandatno-imunitetsku komisiju bira se tri člana općinskog Vijeća. Izbor se obavlja javnim glasovanjem.

            Komisija između sebe bira svog predsjednika.

Članak 41.

            Mandatno-imunitetska komisija sastaje se odmah nakon izbora i ispituje na osnovi uvjerenja o izboru i izbornih akata, te eventualnih žalbi na provedene izbore izbor svakog pojedinog člana Vijeća i odlučuje čiji će mandat predložiti Vijeću na potvrdu, a čiji eventualno osporiti.

            Zaključci Komisije donose se većinom glasova i podnose se Vijeću na potvrdu u vidu izvješća.

Članak 42.

            Nakon rasprave o izvješću Komisije za potvrdu mandata, Vijeće u cjelini potvrđuje mandate svojih članova čiji izbor nije osporen, a zatim prelazi na pojedinačnu raspravu i rješavanje o mandatima članova čiji je izbor eventualno osporen.

            Zaključak Vijeća o odbijanju ili odlaganju potvrde osporenog mandata donosi se u obliku obrazloženja rješenja koje se članu Vijeća dostavlja pismeno.

Članak 43.

Članovi Vijeća čiji su mandati potvrđeni daju svečanu prisegu u tekstu koji je glasi: Prisežem da ću prava i obveze člana Općinskog vijeća obavljati savjesno radi gospodarskog i socijalnog probitka Republike Hrvatske i da ću se u obavljanju dužnosti člana Općinskog vijeća pridržavati Ustava, Zakona i Statuta Općine i da ću štititi ustavni poredak Republike Hrvatske.

Potpisana prisega prilaže se matrijalima o potvrdi mandata članova Vijeća.

Članovi Vijeća kojima je mandat osporen, a naknadno potvrđen ili koji nisu bili iz objektivnih razloga prisutni na konstituirajućoj sjednici Vijeća, kao i onih koji su naknadno izabrani, dati će prisegu na prvoj sjednici Vijeća.

Članak 44.

            Prisega članova Vijeća daje se pred predsjednikom Vijeća.

 Komisija za izbor i imenovanje

Članak 45.

            Nakon potvrde mandata članova Vijeća predsjedavajući predlaže izbor Komisije za izbor i imenovanja.

            Komisija za izbor i imenovanja broji pet članova.

            Članovi komisije biraju se javnim glasovanjem iz redova članova Vijeća.

            Predsjednika komisije bira Općinsko vijeće.

Članak 46.

            Komisija za izbor i imenovanje u konzultaciji s političkim strankama koje su na izborima dobile većinu vijećnika predlaže kandidate za predsjednika Vijeća, potpredsjednike Vijeća.

            O kandidatima za obnašatelje funkcija iz st. 1. ovog članka moguće je i međustranačko dogovaranje.

 Izbor dužnosnika općine

Članak 47.

            Izbor predsjednika Vijeća, dva potpredsjednika Vijeća, vrši se u pravilu javnim glasovanjem.

            Vijeće može odlučiti da se izbor ovih obnašatelja funkcija provede tajnim glasovanjem.

           

Članak 48.

            Na prijedlog najmanje jedne trećine članova Općinskog vijeća može se pokrenuti pitanje povjerenja načelniku i njegovom zamjeniku.

            O povjerenju se ne može raspravljati i glasovati prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Općinskog vijeća.

            Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga predsjedniku Općinskog vijeća.

Članak 49.

Odluka o nepovjerenju prihvaćena je ako je za nju glasovala većina svih članova Općinskog  vijeća.

            Kad Općinsko vijeće izglasuje nepovjerenje načelniku ili zamjeniku načelnika,proces opoziva provodi se prema Zakonu o lokalnoj (područnoj) regionalnoj samupravi /NN broj 33/01,60/01-vjerodostojno tumančenje,129/05,109/07,128/08 i 36/06/.

            Ako Općinsko vijeće ne izglasuje nepovjerenje, članovi Općinskog vijeća koji su podnijeli prijedlog ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od 12 mjeseci od njegova odbijanja.

Članak 50.

            Tajno glasovanje u Vijeću obavlja se glasačkim listićima, a javno dizanjem ruku.

            Za predsjednika Vijeća, podpredsjednika Vijeća, izabran je onaj kandidat za kojeg je glasovala većina članova Vijeća.

            Ako kandidat ne dobije većinu iz prethodnog stava, glasovanje se ponavlja.

            Komisija za izbor i imenovanje dužna je za ponovljeno glasovanje predložiti novog kandidata po postupku predviđenom u članku 46. ovog Poslovnika.

            Općinsko vijeće smatra se konstituiranim izborom predsjednika Vijeća na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela.

Članak 51

            Kod izbora dužnosnika Vijeća, glasuje se pojedinačno za svakog dužnosnika.

            Novoizabrani predsjednik Vijeća preuzima daljnje vođenje sjednice.

  

IV.  NAČIN RADA VIJEĆA

Članak 52

            Vijeće obavlja Statutom općine i zakonom određene poslove iz samoupravnog djelokruga Općine na sjednici.

   Sazivanje sjednice i dnevni red

Članak 53.

            Sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća.

            Predsjednik Vijeća saziva sjednicu Vijeća po potrebi, na prijedlog načelnika općine a najmanje jednom u tri mjeseca.

            Predsjednik je dužan sazvati sjednicu predstavničkog tijela na obrazloženi zahtjev najmanje jedne trećine članova predstavničkog tijela u roku od 15 dana od primitka zahtjeva.

            Ukoliko predsjednik predstavničkog tijela ne sazove sjednicu u roku iz stavka 3. ovog članka, sjednicu će sazvati općinski načelnik, u daljnjem roku od 15 dana.

Članak 54.

            Poziv na sjednicu Vijeća mora biti uručen članovima Vijeća u pravilu najkasnije pet dana prije dana određenog za održavanje sjednice.

            Zajedno s pozivom članovima Vijeća dostavlja se i prijedlog dnevnog reda te odgovarajući materijal za pitanja koja se predlažu za dnevni red i skraćeni zapisnik s prethodne sjednice.

            Iznimno u hitnim slučajevima, predsjednik Vijeća može sazvati sjednicu Vijeća u roku kraćem od 5 dana, a dnevni red za tu sjednicu predložiti na samoj sjednici.

Članak 55.

            Dnevni red sjednice Vijeća predlaže predsjednik Vijeća.

            Predsjednik Vijeća unosi u prijedlog dnevnog reda sve predmete iz samoupravnog djelokruga odlučivanja općine koje mu do dana sazivanja sjednice podnesu ovlašteni predlagači.

Članak 56.

            Dnevni red se utvrđuje na početku sjednice Vijeća.

            Ako predsjednik Vijeća nije u prijedlog dnevnog reda unio predmet kojeg je predložio načelnik ili zamjenik načelnika a načelnik ili zamjenik načelnika ostaju pri svome prijedlogu, o prijedlogu se odlučuje na sjednici Vijeća bez rasprave.

            Na isti način odlučuje se i o prijedlogu koji daje ovlašteni predlagač nakon sazivanja sjednice Vijeća.

Članak 57.

            Sjednici Vijeća predsjedava predsjednik Vijeća, a u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti, sjednicom predsjedava potpredsjednik Vijeća kojeg odredi predsjednik Vijeća.

Članak 58.

            Pravo i dužnost sudjelovanja u radu na sjednici Vijeća imaju svi članovi Vijeća, općinski načelnik i zamjenik načelnika.

            Na sjednici mogu sudjelovati bez prava odlučivanja članovi komisija, odbora i drugih radnih tijela Vijeća koji nisu članovi Vijeća, predstavnici općinske uprave i organizacija, predstavnici mjesnog odbora, članovi skupštine županije i zastupnici u Saboru Republike Hrvatske izabrani na području općine, predstavnici županije kao i stručni i javni djelatnici i građani koji su pozvani na sjednicu, te predstavnici sredstava javnog priopćavanja.

            Na sjednici mogu govoriti predstavnici županije i Hrvatskog Sabora Republike Hrvatske, kao i stručni i javni djelatnici, te građani kada izlažu određene stručne elaborate, odnosno kada obrazlažu podnijetu građansku inicijativu.

            Na sjednici mogu govoriti strani državljani i gosti Vijeća koji su pozvani na sjednicu.

            Dužnosnici općinske uprave i organizacija dužni su prisustvovati sjednici Vijeća kada su na dnevnom redu pitanja iz djelokruga tih službi i organizacija i po potrebi davati odgovore i objašnjenja na pitanja članova Vijeća.

Članak 59.

            Nitko ne može govoriti na sjednici Vijeća prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Vijeća.

            Prijave za riječ podnose se čim se otvori rasprava i mogu se podnositi sve do zaključenja rasprave.

            U raspravi se u pravilu govori iz govornice. S mjesta se može govoriti samo ako to dozvoljavaju tehnički uvjeti da govornika svi čuju i da njegove riječi mogu biti zabilježene.

            Govornika može opomenuti i prekinuti u govoru samo predsjednik Vijeća.

            Predsjednik Vijeća osigurava da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.

Članak 60.

            Predsjednik Vijeća daje riječ članovima Vijeća po redu kojim su se prijavili.

            Članu Vijeća koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog red predsjednik Vijeća daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog člana Vijeća ne može trajati duže od pet minuta.

            Predsjednik Vijeća je dužan poslije iznijetog govora člana Vijeća dati objašnjenje vezano uz navod člana Vijeća da je povređen Poslovnik odnosno utvrđeni dnevni red.

            Ako navedeni član Vijeća nakon toga zatraži riječ da bi objasnio svoj navod koji je bio povod nesporazuma da izaziva potrebu njegovog objašnjenja predsjednik Vijeća dat će mu riječ time da njegov govor ne može trajati duže od pet minuta.

            Ako se govornik udalji od predmeta dnevnog reda predsjednik Vijeća će ga opomenuti da se drži dnevnog reda.

            Ako se govornik i poslije drugog poziva ne drži predmeta dnevnog reda, predsjednik će mu oduzeti riječ.

Članak 61.

            Na sjednici Vijeća može se odlučiti da govornik o istom predmetu može govoriti samo jedanput, a može se odrediti i vrijeme trajanja govora.

            Na izlaganje govornika može se zatražiti replika. Replikom se ne može vrijeđati govornik, a niti dostojanstvo stranke koju predstavlja u Vijeću.

   Održavanje reda

Članak 62.

            Red na sjednici Vijeća osigurava predsjednik Vijeća.

            Za povredu reda na sjednici predsjednik može člana Vijeća opomenuti ili oduzeti riječ.

            Opomena će se izreći članu Vijeća koji na sjednici svojim ponašanjem ili govorom narušava red i odredbe Poslovanika.

            Članu Vijeća će se oduzeti riječ kad svojim govorom na sjednici narušava red i odredbe Poslovnika, a već je na istoj sjednici bio dva puta opomenut da se pridržava reda i odredaba Poslovnika.

            Ako predsjednik Vijeća ne može održati red na sjednici redovnim mjerama, održat će kratak prekid sjednice.

Članak 63.

            Predsjednik može naložiti da se iz dvorane udalji svaki slušatelj koji narušava red.

            Ako je red narušen, predsjednik može naložiti da se udalje svi slušatelji iz dvorane u kojoj se održava sjednica.

Članak 64.

            Osobe koje se za vrijeme sjednice nalaze u dvorani po službenom poslu, dužne su u pogledu održavanja reda izvršiti naloge predsjednika Vijeća.

   Tijek sjednice

Članak 65.

            Prije početka sjednice predsjednik Vijeća provjerava da li sjednici prisustvuje potreban broj članova Vijeća za odlučivanje.

            Kad utvrdi da postoji kvorum za rad sjednice, predsjednik otvara sjednicu, te izvješćuje Vijeće koji su članovi Vijeća izvjestili da su spriječeni da prisustvuju sjednici.

            Prije prelaska na utvrđivanje dnevnog reda predsjednik daje kratka saopćenja u svezi s radom Vijeća i izvješćuje o drugim prethodnim pitanjima.

            Prije utvrđivanja dnevnog reda, pristupa se usvajanju zapisnika s prethodne sjednice. O primjedbama na zapisnik odlučuje se bez rasprave.

            Nakon toga pristupa se rješavanju i postavljanju pitanja članova Vijeća. Članovi Vijeća postavljaju pitanja usmeno ili pismeno. Ona moraju biti formulirana kratko i sažeto bez posebne rasprave. Odgovori se daju na pitanja po redoslijedu kako su postavljena. Ako je odgovor iz opravdanih razloga nemoguće dati na sjednici, onda se on daje pismenim putem s materijalima za iduću sjednicu.

           

Članak 66.

Poslije utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na rad ili raspravu o pojedinim pitanjima odnosno predmetima i to redom kako je utvrđeno u prihvaćenom dnevnom redu.

Na sjednici se o svakom predmetu koji se nalazi na dnevnom redu raspravlja prije nego što se o njemu odlučuje, osim ako je ovim Poslovnikom određeno da se odlučuje bez rasprave.

O pojedinom se predmetu raspravlja dotle dok ima prijavljenih govornika.

Predsjednik zaključuje raspravu kad utvrdi da više nema govornika.

Članak 67.

Rasprava pojedinih pitanja u pravilu je jedinstvena ako se na sjednici ne odluči da će se o pojedinim osobito značajnim pitanjima voditi opću raspravu i raspravu o pojedinostima.

U tijeku opće rasprave raspravlja se o prijedlogu u načelu i mogu se iznositi mišljenja, tražiti objašnjenja i pokretati sva pitanja u pogledu rješenja datih u prijedlogu.

U tijeku rasprave o pojedinostima raspravlja se po dijelovima, glavama, odnosno odjeljcima, a po potrebitosti i po člancima. U tijeku rasprave o pojedinostima raspravlja se i o amandmanima.

Članak 68.

            Poslije završetka rasprave o prijedlogu akata, Vijeće može prijedlog akta usvojiti, odbiti ili vratiti predlagaču radi dopune.

            Ako je Vijeće odbilo prijedlog akta zbog toga što je ocijenilo da nema potrebe za donošenje takvog akta, taj prijedlog se može ponovno iznijeti na sjednicu najranije šest mjeseci poslije odbijanja prijedloga, ako Vijeće ne odluči drugačije.

            Kada Vijeće prijedlog akta vraća predlagaču radi dopune dat će mu smjernice i stavove u kom pogledu treba prijedlog akta dopuniti odnosno izmjeniti i odrediti rok do kojeg ga je predlagač dužan dostaviti Vijeću na raspravu.

   Odlučivanje

Članak 69.

            Za donošenje odluke ili drugog akta na sjednici Vijeća potrebna je prisutnost većine članova Vijeća.

            Ako predsjednik smatra da sjednici ne prisustvuje dovoljan broj članova Vijeća, naložit će prozivanje.

            Prozivanje će se izvršiti i kad to zatraži jedan član Vijeća, čiji zahtjev podrži najmanje pet članova.

Članak 70.

            Općinsko vijeće odlučuje većinom glasova, ako je na sjednici nazočna većina članova Općinskog vijeća.

            O donošenju statuta Općine, proračuna i godišnjeg obračuna, poslovnika Općinskog vijeća, izboru i razrješenju predsjednika i podpredsjednika  Općinskog vijeća, te razrješenju općinskog načelnika ili zamjenika načelnika, kao i o povjerenju općinskom načelniku ili zamjeniku načelnika, Općinsko vijeće odlučuje većinom glasova svih članova.

Članak 71.

            Član Vijeća ima pravo prije glasovanja obrazložiti svoj stav.

            Njegovo obrazloženje ne može trajati duže od pet minuta.

Članak 72.

            Glasovanje je u pravilu javno, osim ako većinom Općinsko vijeće ne odluči da se o nekom pitanju glasuje tajno.

Članak 73.

Članovi Vijeća glasuju na način da se izjašnjavaju za prijedlog ili protiv prijedloga ili se uzdržavaju od glasovanja.

Glasovanje se obavlja istovremeno dizanjam ruku - “za” ili “protiv” ili “suzdržan”.

Članak 74.

            Glasovanje dizanjem ruku obavlja se tako što predsjednik poziva članove Vijeća da se izjasne tko je za prijedlog, tko je protiv njega i da li se tko uzdržao od glasovanja.

Članak 75.

            Pojedinačno glasovanje obavlja se ako to odredi predsjednik Vijeća, kad smatra da je potrebno da bi se točno utvrdio rezultat glasovanja, ili ako zatraži član Vijeća čiji zahtjev podrži najmanje 5 članova Vijeća.

            Poimenično glasovanje obavlja se na taj način što se svaki prozvani član Vijeća izjašnjava “za” ili “protiv” prijedloga ili se “suzdržao” od glasovanja.

            Kad je prozivanje završeno, ponovo se prozivaju članovi Vijeća za koje u popisu nije naznačeno da su glasovali.

            Prozivanje članova Vijeća obavlja djelatnik koji pomaže predsjedniku u radu sjednice Vijeća.

            Predsjednik Vijeća utvrđuje i objavljuje rezultate glasovanja.

Članak 76.

            Tajno glasovanje obavlja se glasačkim listićima.

            Svaki glasački listići su iste veličine, oblika i boje.

            Na svakom glasačkom listiću utisnut je pečat općine.

Članak 77.

            Ako se tajnim glasovanjem odlučuje o prijedlogu općeg akta ili zaključku, na svakom glasačkom listiću mora biti ispisano pod 1) “za”, pod 2) ”protiv” i pod 3) “suzdržan”.

            Član Vijeća glasuje na način da zaokružuje redni broj prema svom opredjeljenju.

            Nevažećim glasačkim listićem smatra se onaj glasački listić iz kojeg se ne može točno utvrditi da li je član Vijeća glasovao “za” ili “protiv”.

Članak 78.

            Tajnim glasovanjem rukovodi predsjednik Vijeća kojemu u tome pomažu dva člana Vijeća koje odredi Vijeće.

            Svaki član Vijeća dobije glasački listić po pozivu.

            Po završenom glasovanju predsjednik Vijeća utvrđuje rezultat glasovanja i objvaljuje da li je odgovarajući prijedlog prihvaćen ili odbijen.

   Izbori i imenovanja odnosno razrješenja

Članak 79.

            Vijeće bira i imenuje odnosno razrješava određene dužnosnike u skladu sa zakonom, Statutom općine i drugim propisima.

            Javnim glasovanjem, u pravilu, izabiru se predsjednik Vijeća i podpredsjednici vijeća.

            Način izbora ovih dužnosnika, ako zakonom nije drugačije određeno, obavlja se na način kako je to utvrđeno u članku 45., 46., 47. i 48. ovog Poslovnika.

Članak 80.

            Izbor članova tijela Vijeća, u pravilu, obavlja se javnim glasovanjem ukoliko posebnim propisima ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno.

            Na zahtjev jednog člana Vijeća, ako njegov zahtjev podrži najmanje pet članova Vijeća, izbor i imenovanje članova tijela Vijeća odnosno razrješenje može se obaviti tajnim glasovanjem.

Članak 81.

            Postupkom izbora odnosno imenovanja rukovodi predsjednik Vijeća kojemu, ako se izbor provodi tajno, pomažu i dva člana Vijeća koje za tu prigodu bira Vijeće.

Članak 82.

            Prije početka glasovanja predsjednik vijeća obavještava članove vijeća o načinu glasovanja i o načinu utvrđivanja rezultata glasovanja.

Članak 83.

            Za donošenje odluke o izboru i imenovanju odnosno razrješenju potrebna je prisutnost članova Vijeća utvrđena Statutom općine.

            Odluka o izboru i imenovanju odnosno razrješenju donosi se većinom glasova nazočnih članova Vijeća.

            Ako je na listi bio predložen veći broj kandidata od broja koji se biraju, izabrani su oni kandidati koji su dobili redom najveći broj glasova.

            Ako se u slučaju iz stavka 3. ovog članka ne može utvrditi koji su kandidati izabrani zbog toga što su dva ili više kandidata dobili jednak broj glasova, glasovanje se za nepopunjena mjesta ponavlja tako da se ponovo glasuje samo za te kandidate.

Članak 84.

            Ako pri glasovanju potrebnu većinu ne dobije toliki broj kandidata koliko se bira, glasovanje se ponavlja za kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu.

            Ako ni pri ponovljenom glasovanju ne dobije potrebnu većinu toliki broj kandidata koliko ih se bira, prijedlog za izbor kandidata koji na ponovljenom glasovanju nisu dobili potrebnu većinu skida se s dnevnog reda.

Članak 85.

            Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su jednake boje, iste veličine i oblika, a svaki je ovjeren pečatom općine.

            Glasačke listiće priprema određena služba općinske uprave zadužena za rad Vijeća.

Članak 86.

            Postupak glasovanja provodi se tako da članovi Vijeća koji pomažu predsjedniku u provođenju izbora predaju članovima Vijeća glasački listić. Predaja glasačkih listića bilježi se na spisku članova Vijeća zaokruživanjem rednog broja ispred imena člana Vijeća kojemu je glasački listić uručen.

Članak 87.

            Glasovanju kod glasačke kutije prisustvuju članovi Vijeća izabrani da pomognu predsjedniku u provođenju glasovanja.

Članak 88.

            U slučaju ponovnog glasovanja sjednica Vijeća se prekida za vrijeme potrebno  radi pripreme novih glasačkih listića.

            Ponovno glasovanje provodi se po istom postupku kao i prvo glasovanje.

Članak 89.

            Član Vijeća može glasovati samo jednim glasačkim listićem i osobno.

            Član Vijeća glasuje tako da na glasačkom listiću zaokruži redni broj ispred imena kandidata za kojeg glasuje.

            Glasački listić na kojem je zaokružen redni broj ispred imena većeg broja kandidata od broja koji se bira  smatra se nevažećim.

            Nevažeći je i neispunjeni glasački listić, odnosno glasački listić koji je tako ispunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koje je kandidate član Vijeća glasovao.

            Dopisivanje na glasačkom listiću ne uzima se u obzir.

Članak 90.

            Nakon što su članovi Vijeća predali listiće i predsjednik Vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja.

            Rezultat glasovanja utvrđuje se na osnovi predanih glasačkih listića.

            Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik uz pomoć članova Vijeća koji mu pomažu.

Članak 91.

            Predsjednik objavljuje rezultate glasovanja o izboru odnosno imenovanju i razrješenju na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

            Predsjednik će objaviti koliko je članova Vijeća primilo glasačke listiće, koliko je članova ukupno glasovalo, koliko je bilo nevažećih listića, te koliko je članova glasovalo za izbor i imenovanje odnosno razrješenje za svakog kandidata.

            Iza toga predsjednik proglašava koji su kandidati izabrani, odnosno koji je dužnosnik razrješen.

Članak 92.

            Izbori i imenovanja kao i razrješenja koja se na sjednici Vijeća provode javnim glasovanjem, glasovanje se provodi na način da se članovi izjašnjavaju “za” ili “protiv” prijedloga.

Članak 93.

            Kada javno glasuju članovi Vijeća glasuju dizanjem ruke ili  usmeno poimenično.

            Glasovanje dizanjem ruke provodi se tako da predsjednik Vijeća prvo proziva članove Vijeća da se izjasne tko je “za” prijedlog, a zatim tko je “protiv” prijedloga i koliko se “suzdržalo” od glasovanja.

Članak 94.

            Poimenično se glasuje ako to odredi predsjednik Vijeća zato što smatra da je potrebito točno utvrditi rezultat glasovanja ili ako to zatraži jedan član Vijeća, a njegov zahtjev podrži najmanje pet članova Vijeća.

            Poimenično glasovanje provodi se tako da se svaki prozvani član izjašnjava “za” prijedlog ili “protiv” prijedloga.

            Kad prozivanje bude završeno predsjednik objavljuje rezultat glasovanja o izboru ili imenovanju, odnosno razrješenju.

Članak 95.

            Izbor predsjednika i članova odbora i komisija Vijeća kao radnih tijela obavlja se na osnovi kandidatske liste koju predlaže Komisija za izbor i imenovanja. Svaka mora sadržavati pored kandidata za predsjednika i najmanje onoliki broj kandidata koliko se bira u radno tijelo Vijeća.

            Izbor predsjednika i članova radnih tijela obavlja se prema kandidatskoj listi u cjelini.

            Naknadni izbori pojedinih članova radnih tijela vrše se na osnovi pojedinačnih prijedloga.

V.  AKTI VIJEĆA OPĆINE

Članak 96.

            Vijeće općine u okviru samoupravnog djelokruga odlučivanja donosi odluke, naredbe, pravilnike, rješenja i zaključke.

Članak 97.

            Pravo predlaganja odluke i drugih akata ima svaki član Vijeća, radna tijela Vijeća, načelnik općine i zamjenik načelnika općine.

            Inicijativu za donošenje odluke ili drugog općeg akta mogu pokrenuti građani putem građanske inicijative i preko mjesnog odbora.

Članak 98.

            Prijedlog za donošenje odluke ili drugog akta kojeg su podnijeli članovi Vijeća i radna tijela Vijeća upućuje se na razmatranje načelniku općine.

            Ukoliko načelnik općine ocijeni osnovanost potrebe za donošenje odluke ili drugog akta, dostavlja prijedlog sa svojim stavom Vijeću na razmatranje i odlučivanje.

            Ukoliko načelnik općine ocijeni da ne postoji potreba za donošenjem odluke ili drugog općeg akta, vratit će prijedlog nadležnom tijelu koje je dalo prijedlog sa svojim mišljenjem i obrazloženjem.

Članak 99.

            Prijedlog za donošenje odluke ili drugog akta podnosi, u pravilu, načelnik općine s navođenjem osnovnog sadržaja, kao i razloga i svrhe za donošenje tog akta.

Članak 100.

            Svaki prijedlog odluke ili drugog općeg akta prije iznošenja na sjednicu Vijeća razmatra odgovarajuće radno tijelo Vijeća.

Članak 101.

            Ukoliko je pokrenuta građanska inicijativa za donošenje određene odluke ili drugog općeg akta, nadležno tijelo Vijeća razmotrit će inicijativu i ukoliko ocijeni da postoji potreba za donošenje odluke ili drugog općeg akta, dostavit će se načelniku općine zahtjev za izradu prijedloga odgovarajućeg akta.

            Ukoliko je nadležno tijelo Vijeća uz suglasnost načelnika prihvatilo inicijativu dužno je o tome obavijestiti pokretača inicijative.

Članak 102.

            Odluke i druge akte koje donosi Vijeće potpisuje predsjednik Vijeća.

Članak 103.

            Sa sadržajem odluka ili drugih akata Vijeća upoznavaju se građani putem službenog glasnika kao i putem sredstava javnog priopćavanja.

Članak 104.

            Autentično tumačenje odredaba, odluka i drugih akata daje Vijeće na sjednici.

Članak 105.

            Originali odluka ili drugih akata koje donosi Vijeće trajne su vrijednosti i o njihovom čuvanju brine se načelnik općine i administrativni tajnik u skladu s odredbama Zakona o arhivskoj i registraturnoj građi.

VI.  PREDSJEDNIK VIJEĆA I RADNA TIJELA VIJEĆA

   Predsjednik Vijeća

Članak 106.

            Predsjednika Vijeća bira Vijeće općine iz reda svojih članova (u daljnjem tekstu: predsjednik)

            Predsjednik predstavlja i zastupa Vijeće.

            U obavljanju predsjedničkih poslova:

            - saziva sjednice Vijeća i predsjedava sjednicama,

            - pokreće inicijativu za razmatranje i raspravu o pojedinim pitanjima iz djelokruga Vijeća, prima prijedloge za dnevni red sjednice, utvrđuje prijedlog dnevnog reda, vodi sjednicu Vijeća, stavlja prijedloge akata na glasovanje, te utvrđuje njihovo donošenje,

            - brine se o primjeni Poslovnika Vijeća, te o načelu javnosti rada Vijeća,

            - potpisuje akte koje donosi Vijeće,

            - ostvaruje suradnju s mjesnom samoupravom i građanima radi odlučivanja o inicijativi građana,

            Predsjednik Vijeća brine se o ostvarivanju programa rada Vijeća i njegovih radnih tijela, o suradnji Vijeća s vijećima susjednih općina i županijskom skupštinom.

            Predsjednik Vijeća tumači odredbe Poslovnika u pogledu rada Vijeća i njegovih radnih tijela, te obavlja i druge poslove određene ovim Poslovnikom.

   Radna tijela Vijeća

Članak 107.

            Vijeće osniva odbore i komisije.

            Odbori i komisije su radna tijela.

            Radna tijela Vijeća razmatraju pitanja o kojima odlučuje Vijeće, daju vijeću svoje prijedloge, sugestije i mišljenja o pojedinim pitanjima koja su predmet rasprave i odlučivanja na sjednici Vijeća.

            Naziv, djelokrug rada radnih tijela, njihova ovlaštenja i broj članova utvrdit će se posebnom odlukom Vijeća.

Članak 108.

            Radna tijela iz članka 107. imaju predsjednika i određeni broj članova koji se imenuju na četiri godine.

            Predsjednika i članove radnog tijela, na prijedlog Komisije za izbor i imenovanja, imenuje Vijeće na svojoj sjednici javnim glasovanjem.

Članak 109.

Radna tijela Vijeća rade na sjednicama.

Sjednicu saziva predsjednik radnog tijela na osnovu zaključka Vijeća, na prijedlog predsjednika Vijeća ili na svoju inicijativu.

Radno tijelo može na svoje sjednice pozivati određene stručnjake radi davanja mišljenja o nekom značajnijem pitanju koje se raspravlja na sjednici radnog tijela.

Na sjednici radnog tijela obavezno prisustvuje predlagač akta o kome se raspravlja. On je dužan da obrazloži prijedlog akta i da odgovori na sva nejasna pitanja.

Svoje stavove o pojedinom pitanju radno tijelo donosi većinom glasova prisutnih.

Članak 110.

            Stavove radnog tijela na sjednici Vijeća iznosi predsjednik ili član koga odredi radno tijelo.

            Radno tijelo iznosi stavove i mišljenja o predmetu na sjednici Vijeća prije rasprave o tom predmetu.

            U svemu ostalom na rad tijela shodno se primjenjuju odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na rad Vijeća.

VII.  PROGRAM RADA VIJEĆA

Članak 111.

            Poslovi koji proizilaze iz samoupravnog djelokruga općine utvrđuju se programom rada.

            Programom rada utvrđuju se zadaci i poslovi Vijeća odnosno sadržaj i način njihovog ostvarivanja, te oblici suradnje s građanima.

Članak 112.

            Program rada Vijeća sadrži:

            - zadatke koje treba izvršiti u periodu za koje se program donosi,

            - nosioce obrade zadataka,

            - akte o kojima će odlučivati Vijeće i po kojoj će se proceduri donositi (prvo i drugo čitanje) akti i koji će se eventualno staviti na javnu raspravu.

Članak 113.

            Program rada donosi se za razdoblje od godine dana.

Članak 114.

            Nacrt programa rada daje se na javnu raspravu putem sredstava javnog informiranja ili na drugi način.

            Na osnovi primljenih prijedloga i mišljenja o programu rada izjašnjava se načelnik općine i daje svoj stav u pogledu programa rada Vijeća.

            O programu rada raspravljaju radna tijela Vijeća i svoje stavove iznose na sjednici Vijeća.

            Usvajanje programa rada obavlja se po postupku za donošenje odluka i drugih općih akata.

VIII.  ODNOS I SURADNJA OPĆINSKOG VIJEĆA I OPĆINSKOG

           NAČELNIKA, TE DRUGIH TIJELA LOKALNE UPRAVE I

           SAMOUPRAVE

Članak 115.

            Općinsko vijeće kao predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave u okviru prava i dužnosti općine donosi opće propise i druge akte kojima se iz samoupravnog djelokruga uređuju prava, obveze i pravni interesi građana i drugih pravnih subjekata. Kao predstavničko tijelo Općine upućeno je na suradnju s ostalim tijelima (općinski načelnik i zamjenik načelnika i općinski organi uprave, mjesni odbori), radi i u cilju što učinkovitijeg obavljanja njihove dužnosti i nadzora kako se akti Vijeća izvršavaju u praksi.

Članak 116.

            U okviru međusobne suradnje usklađuju se mišljenja i utvrđuju odgovarajući stavovi radi rješavanja određenih pitanja i s tim u svezi obveze izvršne vlasti u predlaganju i provođenju zacrtane politike u općini. Pri tome će Vijeće inzistirati da načelnik i zamjenik načelnika prate stanje u Općini, te da predlažu Vijeću donošenje onih propisa koje traži aktualna situacija i potrebe.

Članak 117.

            Međusobni odnosi razvijat će se u okviru utvrđenih prava svakog općinskog tijela zakonom i Statutom općine.

Članak 118.

            Općinsko vijeće razvijat će suradnju s mjesnim odborima i drugim subjektima u općini radi jačanja i razvoja demokratskih odnosa i što učinkovitijeg rješavanja potreba građana od lokalnog značaja.

            Općinsko vijeće će također razvijati suradnju sa susjednim općinama u cilju usklađivanja zajedničkih interesa i razvoja zajedničkih organizacija i službi.

            Suradnju sa županijskom skupštinom Vijeće će razvijati u svim pitanjima iz samoupravnog djelokruga općine kako bi se mogli donositi konzistentni propisi u onim djelatnostima u kojima je općina upućena na odlučivanje u županiji.

 ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 119.

            Danom stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti privremeni Poslovnik Vijeća općine od 22. studenog 2001. godine.

Članak 120.

            Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana nakon objavljivanja u “Službenom vjesniku” Brodsko-posavske županije.

OPĆINSKO VIJEĆE

OPĆINE GARČIN

Klasa: 021-01/09-01/10

Ur.broj:2178/06-09-01-1

Garčin, 14. srpanj 2009. godine

                                                               PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA

                                                                                   Mato Jerković

                                                                                                 

          

           

 

Nalazite se ovdje: Naslovnica DOKUMENTI Poslovnik Općinskog vijeća